Addiko Bank o CHF kreditima: 92 posto spornih kredita u švicarcima je uspješno zatvoreno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Priča o potpisivanju Memoranduma između Addiko banke i Udruge korisnika kredita Švicarac kojim je trebao biti riješen problem sa spornim kreditima u švicarskim francima završena je neuspješno.

To su, između ostalog, kazali prvi ljudi banke u BiH tijekom razgovora sa medijima naglašavajući kako imaju i volje i želje za razgovore i dogovore, ali kako je problem taj što Udruga koja inzistira na potpisivanju nema podršku od strane onih koji imaju aktivne kredite u banci.

Poručuju kako je rješenje, što se, tvrde, pokazalo i do sada, u dogovoru između svakog klijenta ponaosob i banke. Uprava banke medijima je po prvi puta otvoreno ispričala svoju stranu priče tvrdeći kako zbog osjetljivosti situacije do sada nisu željeli pričati o svemu, ali kako su se stvari otele kontroli.

Direktorica Addiko banke d.d. Sarajevo Sanela Pašić i direktor Addiko banke a.d. Banja Luka Mario Ivanković podsjetili su kako je u razdoblju od 2006. do 2008. tadašnja Hypo banka fizičkim osobama u BiH plasirano 12.246 partija kredita u iznosu od oko 680 milijuna maraka. Nakon što je Hypo preuzeo novi vlasnik 2015. godine i nakon što je ona promijenila ime u Addiko na sve načine se, kako kažu, pokušavalo doći do rješenja koje će biti prihvatljivo i za banku i za klijente.

Ivanković pojašnjava kako su ponudili klijentima konverziju kredita uz otpis duga u iznosu od 30 do 50 posto glavnice, te zateznih kamata i drugih troškova. Do sada je na razne načine zatvoreno oko 92 posto spornih kredita u švicarcima, a kako kažu na kraju 2017. godine preostalo je još 708 aktivnih klijenata sa CHF kreditom.

Od spomenutog broja 260 osoba uz teškoće, ali redovno, vraća kredite i ne žele konverziju, a 448 osoba kasni sa otplatom.

Direktorica Addiko banke Sarajevo Sanela Pašić smatra kako su problem priveli kraju i kako ih je konverzija koju su proveli koštala 15 milijuna eura, ali da nekolicina osoba koja ima velike kredite pravi problem od cijele priče.

"Zakoni nam ne omogućavaju da govorimo detalje ali mogu reći da je problem u strukturi te skupine klijenata koji su ostali neriješeni. Jedna trećina tih partija su mali iznosi i male glavnice gdje klijenti uredno vraćaju i ne žele konverziju. Dvije trećine tih parija su klijenti koji ne vraćaju kredite više od 2000 dana i veliki iznosi od 500 tisuća, dva milijuna ili 5 milijuna. To su krediti koje su fizičke osobe nekada uzele za investiranje u neki biznis koje su same od sebe bile loše investicije i koje se ne bi vraćale ni u jednoj valuti, kazala je Pašić.

Pojašnjava i kako nije problem u švicarcu već u loše plasiranim kreditima koji ne mogu da se vraćaju i čiji nositelji sada niti žele konverziju niti plaćaju nego se nadaju nekoj dodatnoj financijskoj koristi, vjerojatno od zakona ili se nadaju da nećemo nikako dirati ili oduzimati te nekretnine.

"Mala skupina korisnika ne želi konvertirati kredite i oni su nosioci velikih investicija koje se ne mogu vratiti zbog lošeg kvaliteta tog biznisa a ne zbog švicarca. Oni su ti koji sada zloupotrebljavaju socijalnu situaciju građana koji plaćaju stambene kredite da bi prikazali kako je taj problem vezan za građane, ali to nije tako. Ustvari je ostala jedna mala interesna skupina koja je ostala da se riješi", poručuje Pašić.

Zbog svega navedenog, smatraju kako nije ispravno razmišljati u parlamentima o usvajanju bilo kakvog zakona koji bi podrazumijevao konverziju, naročito ne zakona kakav se trenutno nalazi u proceduri u federalnom Parlamentu.

Aktualni zakon bi obuhvatio svih više od 12 tisuća partija koje su postojale i donio bi ogromne gubitke, ne kako kažu samo za banku već i za državu, budući da bi banka zatražila ocjene takvih zakona kod nadležnih sudova, a na koncu bi sve platili entitetski proračuni ili građani.

Pašić je demantirala i sve navode iz Udruge Švicarac koji se tiču neplaćenih tužbi korisnicima kredita koji su tužili i dobili banku. Ona kaže kako ne postoji niti jedna pravosnažna presuda protiv banke,ali kako postoje 33 pravosnažne presude po kojima banka nije dužna platiti nikakvu naknadu.

Također demantira informacije o deložacijama koje banka vrši tvrdeći kako nije bilo niti jedne deložacije u 2016. i 2017. godini i kako se nada da ih neće ni biti i da će naći rješenje za sve sporne slučajeve. Kaže kako je socijalno ugroženim klijentima kojih je bilo oko 25 posto među preostalima otpisano 50 posto duga ili čak i više i kako im nije cilj da bilo koga istjeraju iz doma. Među preostalim aktivnim kreditima kažu da nema ugroženih, ali ako ih i bude da neće nikoga istjerati iz domova jer žele naći rješenje a ne praviti još veći problem.

Tvrde iz Addiko banke i da su ponudili najbolje uvjete u regiji svim klijentima koji imaju sporne kredite u švicarcima i kako ni presude, a ni bilo kakvi zakoni neće ponuditi bolje rješenje. Pozivaju na suradnju i rješavanje ovoga problema, te naglašavaju kako više neće šutjeti na napade koji se na njih vrše od strane Udruge jer veliki dio izgovorenog nije točan.

Sa druge strane stav Udruge Švicarac je ponovljen milijun puta. Oni prvenstveno traže usvajanje zakona o konverziji kredita kojim bi bili obuhvaćeni svi oni koji su imali sporni kredit. Traže brži rad na njihovim predmetima koji se nalaze kod sudova i traže da država stane po svaku cijenu iza njih.